Странице

недеља, април 22, 2012

Knjige na metar ili kako pročitati Džojsa do pola


Davno su prošla vremena kada su dame i gospoda,  a kasnije drugovi i drugarice, ulazili u knjižare i razgledajući sabrana dela Tolstoja, Dostojevskog i Kardelja, naručivali metre i metre knjiga.

„Ako može u plavoj nijansi, da mi se slaže uz tapete u dnevnoj sobi i mebl štof na plave cvetiće u spavaćoj.“

Naravno, tada su još uvek postojali knjigovesci koji su izlazili u susret ovakvim željama. Kako je lagano odumirao ovaj lep zanat, tako su se police u domovima sve više i više bile šarenije.

I ja, eto, naivno, pomislih kako smo upokojili tog metarskog vampira. Kako sam samo pogrešila!

Pre par meseci naletoh, zahvaljujući sveznajućom internetu, na vest da su se u jednom beogradskom kafiću (nek ostane bez imena da mu ne pravim reklamu) pojavile knjige na centimetar! Da, da, na centimetar!

Ali ti centimetri nemaju veze sa opalom kupovnom moći (jednostavno, ne može se više kupiti 3m knjiga, skupo je), već sa dubinom police.

Elem, vlasnici su odlučili da oplemene malo svoj kafić i kulturno ga uzdignu. Stoga su kupili police i knjige. Ali, kako se ispostavilo, police su bile plitke i knjige po svojim dimenzijama nikako nisu mogle da se uklope. I šta sad? Vratiti police i naručiti dublje?


Ne! Skupo!

Jednostavnije je uzeti sekač i cap! Preseći knjige na pola! Daleko jeftinija metoda!

Doduše, možda su mogli da kupe ona džepna izdanja, ali i to je skupo! Preseći knjige – jeftino!!!

Već neko vreme se mislim da odem u taj kafić i popijem precenjenu im kafu, samo da bih videla taj fenomen. Ako ga do sada nisu sklonili već.

A onda ću moći da se pohvalim da sam do pola pročitla Džojsa. Ali baš do pola.

понедељак, април 09, 2012

Medicina inernetica


Doctorus vulgaris (DrV) iliti običan doktor. Završio medicinski fakultet, u proseku za osam godina, sa prosečnom ocenom malo više od osam, što mu pruža lepe nade za budućnost i specijalizaciju. Svojevremeno je dva meseca spavao sa Sineljnikovim pod glavom, a potom i sa Gajtonom, Harisonom... Nosi beli mantil i stetoskop oko vrata, vrlo verovatno Litmana. Zazire od docotorusa interneticusa i rečenice: “Dokotore, ja sam malo guglao.”


Doctorus interneticus (DrI)– sve svoje znanje iz medicine drži u svojih deset prstiju. Doslovno. Pridržava se maksime: “Ko nema u vuglu, ima u guglu.” (nije to loša maksima, ponekad se njome posluži i  DrV). Obožava da propituje i postavlja trik pitanja DrV. Pre nego što ovaj uspe da iskopa treći tom Sineljnikova sa police, DrI je već izguglovao traženi odogovor.

Medicina internetica – novonastala grana medicine, pojavila se sa razvojem informacionih tehnologija. Sublimacija medicine koja se uči na fakultetu i svakoraznog đubreta, poluinformacija, nagađanja i koje čega. Posebnu draž joj daju moderni iscelitelji iz ekrana. Može biti korisna (Pubmed, Google scholar ponekad i Wikipedia zbog referenci potrebnih DrV za magistarski/doktorski/rad za kongres ili ako ga baš mrzi da vadi Harisona), al’ ne uvek (pogledati moj unos Iscelitelji iz ekrana)

Šta razlikuje DrV od DrI?
Mislim, osim šest do osam godina studiranja i diplome?
Znanje latinskog!

Da se ovaj DrV pita, ne bi se samo dijagnoze pisale na latinskom, nego i cela anamneza. I to čitava anamneza u skraćenicama, pa nek obližnji DrI trlja glavu umesto što masira DrV da mu rastumači latinske skraćenice i potvrdi da  je sve izguglovao kako treba.

A šta ovaj DrV radi kad mu pacijent/DrI kaže da je sinoć malo guglao? Osmehne se ljubazno i dovede stariju doktorku sa odeljenja. Ona dodje kao panacea za sve DrI.



Apendiks: Razvojni put DrV

DV prelazi u Dspec. prelazi u Drsubspec. prelazi Drprim.
Ili
DrV prelazi u MrDr prelazi u DrDr prelati u ProfDr.



Rečnik manje poznatih reči i izraza:

Sineljnikov – Anatomski atlas čoveka. Ruski, naravno, i najbolji! Neter je dobar, ali je Sineljnikov Sineljnikov.
Gajton – Fiziologija čoveka, najveća prepreka na razvojnom putu studnta medicine do DV
Harison – Interna medicina sa kojom se DV sreće ili na fakultetu, što je ređi slučaj, ili kasnije tokom spec., subspec, magisterijuma, doktorata.
Litman – najpoznatija marka stetoskopa. Pisala o njemu u “Sindromu Litmanovog stetoskopa”.
Panacea – univerzalni lek za sve boljke, oličen u liku moje drage starije doktorke.